Uz podršku

Poslovni partneri

Medijski partneri

Reklame

21.08.2014. - Sankcije Rusiji najgora moguća vijest za hrvatsku prehrambenu industriju

Mesoprerađivačka i mliječna industrija Hrvatskoj u posljednjih pet godina uspijevala je održavati razinu proizvodnje i bruto dodane vrijednosti, no zbog kontinuiranog povećanja materijalnih troškova u 2013. godini u odnosu prema 2009. konsolidirana netodobit cjelokupne industrije smanjena je za 75%. Unatoč rastu prihoda od prodaje proizvoda u tom razdoblju od 10%, materijalni troškovi rasli su za 15%, što se odrazilo na ukupno poslovanje industrije. Nakon ulaska Hrvatske u EU, već u drugoj polovini prošle godine, znatno raste uvoz mesa i mesnih proizvoda te mliječnih proizvoda. Industrija je prisiljena snižavati neto prodajne cijene svojih proizvoda pa deflacija cijena kontinuirano traje već godinu dana. To pokazuju i podaci Državnog zavoda za statistiku, iz kojih je vidljivo da su maloprodajne cijene mesa i mesnih proizvoda u RH u lipnju ove godine na godišnjoj razini niže za tri posto, a mliječnih proizvoda za četiri posto, za razliku od ostalih članica EU-a, gdje su potrošačke cijene mesa i mesnih proizvoda stabilne, a cijene mliječnih proizvoda više za tri posto.

- U prva četiri mjeseca ove godine došlo je dodatne eskalacije uvoza mesa, posebice mesnih prerađevina te mliječnih proizvoda više dodane vrijednosti kao što su fermenti, maslac i sirevi. Istovremeno pada izvoz, najvećim dijelom zbog gubitka CEFTA tržišta, što sve zajedno ugrožava domaću prerađivačku industriju, kaže to, između ostalog, Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, udruge koja okuplja hrvatsku industriju mesa i mlijeka, dodavši kako se očekuju dodatne teškoće zbog ruskog embarga na izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na tržište Ruske Federacije, piše Glas Slavonije.

Naime, već su prošlog tjedna neki strani trgovački lanci u Hrvatskoj počeli dodatno pritiskati snižavanjem ionako niskih cijena mliječnih proizvoda. Bobetić takav potez ocjenjuje poslovno nerealnim i tendencioznim, s obzirom na kontinuirani pad neto prodajnih cijena, kako mesa, mesnih proizvoda tako i mliječnih proizvoda. Budući da članice EU-a koje su izvozile pretežito na rusko tržište sada to više ne mogu, postoji realna opasnost da će hrvatsko tržište biti preplavljeno mesnim i mliječnim proizvodima ostalih članica. Naime, kako navodi Bobetić, tu valja istaknuti kako je do sada EU u Rusiju izvozio na godišnjoj razini proizvoda u vrijednosti od 12 milijardi eura – na prvom mjestu su pića, potom voće i povrće te proizvodi mesne i mliječne industrije.

Što se eskalacije uvoza mesa tiče, u prva četiri mjeseca u Hrvatsku je uvezeno 23.906 tona svinjskog mesa a u istom razdoblju lani uvoz je bio 14.271 tonu. Kako raste uvoz u Hrvatsku, tako pada i domaća proizvodnja. Vidljivo je to iz podataka prema kojima je u klaonicama obavljeno čak 20% manje klanja u prva četiri mjeseca ove godine nego u istom razdoblju lani.

- Pad proizvodnje svinja nije slučaj samo u Hrvatskoj. Sve novije članice EU-a nakon ulaska u EU zajednicu smanjile su proizvodnju svinjskog mesa za više od 20%, ne mogavši izdržati pritisak jake konkurencije starih članica. Primjer je Slovenija – proizvodnja svinjskog mesa gotovo je prepolovljena – kaže Bobetić.

Kad je riječ o sektoru goveđeg mesa, tu se također bilježi velik rast uvoza, prije svega svježeg

goveđeg mesa, pri čemu je uvoz iznosio 3181 tonu u odnosu prema 1254 tone u istom razdoblju

prošle godine.

NazadSve vesti


13114333